Zdravo poslovanje predstavlja upotrebu alata i navika koji imaju pozitivan uticaj na očuvanje zdravlja i prevenciju profesionalnih oboljenja i povreda.

Alati podrazumijevaju ergonomsko savjetovanje i edukaciju radnika o pravilnom izvođenju aktivnosti kao što su: podizanje tereta, pravilan položaj pri radu za računarom, pravilan položaj pri radu za mašinama….

Statistika bolovanja:

Prosjek bolovanja u evropi je 6,5 dana, a za FBiH 25, odnosno u KS taj prosjek iznosi 22 dana godišnje.

 U 2024 u prvih 5 mjeseci u KS otvoreno je 5776 bolovanja u trajanju dužem od 42 dana. Broj onih sa manjim brojem dana i koji idu na teret poslodavca je daleko veći.

Najviše bolovanja u 2023 godini otvoreno je i vođeno pod sljedećim šiframa:

• M54 – Bol u leđima
• M51 – Druge bolesti intervertebralnog diska
• R42 – Vrtoglavica+
• F43 – Akutna reakcija na stress
• S93 – Povreda skočnog zgloba

Za vrijeme bolovanja jednog radnika, poslodavac mora angažovati zamjenskog radnika, platiti njegov rad i time uduplati troškove po tom osnovu.

Zapošljavanjem zamjenskog radnika, prema podacima iz istraživanja, zbog procesa „uhodavanja“ efikasnost pada za između 20% i 30% dok sati zamjenskih radnika koštaju između 15% i 20% više od sati rada stalno zaposlenih radnika.

Naš tim nudi sveobuhvatnu uslugu prilagođenu Vašem radnom okruženju, uključujući:

1. Pregled radnog mjesta i radnika
2. Obuka o ergonomskm uređenju radnog mjesta
3. Edukacija o pravilnom izvođenju određenih aktivnosti u odnosu na djelatnost poslovanja
4. Program individualnog vježbanja
5. Program grupnog vježbanja
6. Praćenje i tretmani radnika

Primjenom standarda zdravog poslovanja

• povećavamo svjest o zdravim navikama,
• preveniramo povrede i profesionalna oboljenja za 61%,
• smanjujemo broj bolovanja za 88%,
• povećavamo produktivnost poslovanja za 25%
• doprinosimo jačanju kolektiva,
• smanjujemo osjećaj psihičkog pritiska i stresa, samim tim i osjećaj depresije i anksioznosti za 20%.

Zdravo poslovanje omogućava da zdravi dočekamo penziju i uživamo u svim njenim benifitima i blagodatima.

Zadovoljni radnici uzimaju 10% manje bolovanja i ostaju duže na svom random mjestu i zaposleni u istoj firmi od nezadovoljnih!

Ergonomija (grčka riječ Ergon- posao, rad, djelo; Nomos-prirodni zakon, običaj red) je nauka čiji je zadatak da posao pojedinca prilagodi njenim anatomskim, psihološkim i fiziološkim karakteristikama kako bi smanjila rizik od nastanka profesionalnih oboljenja i očuvala psiho-fizičko zdravlje svakog pojedinca u timu poslovanja.

U ergonomskom savjetovanju bi trebali biti uključeni inžinjeri, fizioterapeuti, sociolozi i stručnjaci za organizaciju rada.

Cilj ergonomije jeste da prilagodi posao pojedincu, i da pojedinca prilagodi poslu.

Ergonomija je podjeljena u tri grane:

1. Kognitivna – mentalni aspekt poslovanja

Podrazumijeva formiranje radnog istema kako bi posao i obaveze bile što humanije i ekonomičnije za svakog pojedinca. To podrazumijeva smanjenje opterećenja radnika i opasnosti pri radu, omogućiti odmor, povećati zadovoljstvo i zainteresovanost za rad, učiniti rad ugodnijim, smanjiti sadržaj rada, povećati preciznost rada, smanjiti zahtjeve pri radu i troškove, pružati mogućnost napredovanja i educiranja.

2. Organizaciona – timsko poslovanje, odnosno uticaj tima na poslovanje pojedinca i obratno.

Podrazumijeva organizaciju poslovanja tako da niko nije ni premalo ni previše opterećen poslom. Uzima u obzir psihofizičke mogućnosti pojedinca kako bi se oblikovala organizacija radnog sistema, proces radnog sistema, izgled radnog mjesta, uticaj radne okoline. Predstavlja tehnički postupak koji se izvodi prilikom razvijanja nekog radnog mjesta

3. Fizička – organizacija poslovnog prostora i uticaj na fizičko zdravlje. Fizioterapeut treba da bude uključen pri postavljanju prostora za rad. Njegov zadatak je da uoči riziko faktore svakog pojedinca u odnosu na njegovu anatomsku i funkcionalnu sposobnost, koriguje ili da da prijedlog za određene promjene kako bi se smanjio rizik za nastanak profesionalnih oboljenja i/ili povreda, da poboljša uslove rada za lakše izvođenje određenih zadataka te samim tim povećao interes za poslom.

Navike, loša postura, mehanika pokreta tijela, izbor obuće i odjeće nakon izvjesnog vremena može dovesti do nastanka koštano-mišićnih povreda i/ili oboljenja koja se još nazivaju i profesionalna oboljenja.

Najčešća profesionalna oboljenja sa kojima se susrećem su:

1. Bol u donjem dijelu leđa sa ili bez širenja simptoma u donjim extremitetima,
2. Sindrom karpalnog tunela
3. Bol u vratnom dijelu kičme sa ili bez širenja simptoma u gornje ekstremitete,
4. Ukočenost i bol u ramenima sa ograničenom pokretljivošću
5. Osjećaj slabosti i umora
6. Problemi sa želucem i/ili probavom
7. Bol u prsima i otežano disanje (a nije povezano a bolestima srca)
8. Deformiteti kičmenog stuba (Vratna spondiloza, kifoza, skolioza)
9. Sindrom torakalnog izlaza (TOS).

Nastanak svakog ponaosob oboljenja može negativno uticati na svakodnevne aktivnosti, kako u privatnom tako i u poslovnom dijelu života.

Posebno bi izdvojila burn out sindrom, koji nije ništa drugo nego kao kod kompjutera kad se desi pad sistema, tako i tijelo odreguje autoimuno nakon dugotrajnog izlaganja stresu, neispavanosti, loše i neredovne ishrane, nakon pretrpanosti poslom i obavezama – napada samo sebe. Može se javiti slabost cijelog tijela, poremećaj rada srca i krvnih sudova, poremećaj rada limfnog sistema, može dovesti do nepokretnosti (kratkotrajnog invaliditeta). S toga je bitno uz brigu o poslu posvetiti vrijeme za brigu o zdravlju.

Bitno je da prije svega shvatite da zdravo i funkcionalno tijelo može puno više odraditi obaveza nego bolno i ukočeno tijelo kada imate problem da obavite osnovne lične potrebe (pranj zuba, umivanje, oblačenje odjeće, ustajanje iz kreveta).

Razne studije su pokazale da ukoliko primjenite određene ergonomske promjene na svom radnom mjestu uveliko se smanjuje rizik za nastanak profesionalnih oboljenja.

Te navike podrazumijevaju ergonomiju poslovanja, kraće zadržavanje tijela u istom položaju (na sat vremena rada praviti 5 min pauze s aktivnim istezanjem i vježbanjem), unos tečnosti, zdravu i redovnu ishranu, vježbanje, istezanje i kretanje u toku radnog vremena, prozračivanje radnog mjesta…